Kognitivno bihevioralna psihoterapija (skraceno KBT)

Cilj KBT je u prvom redu oslobadjanje osobe od psihickih tegoba i uspostavljanje psihicke ravnoteze, a takodje i otkrivanjei izgradnja osobnih potencijala.

 

KBT se bazira na naucnim dostignucima, efikasnost tehnike je naucno dokazana.

KBT naglasava vaznost uloge misljenja u onome sto osjecamo i kako se ponasamo. Ako dozivljavamo osjecanja koja ne zelimo (tuga, bijes, stid, strah) ili se ponasamo na nacin koji ne zelimo (povucenost, neodlucnost, agresivnost) onda je izuzetno vazno identificirati misli koje uzrokuje takva osjecanja i ponasanja te nauciti kako ih promijeniti da bismo postali zadovoljni sobom i svojim zivotom.

 

KBT interesira prvenstveno sadasnjost i buducnost, a proslost utoliko koliko je potrebno za shvatiti probleme u sadasnjosti i graditi efikasnu strategiju za buducnost.

 

KBT je direktivan i strukturiran oblik psihoterapije. Strukturiran u smislu primjene raznih psihoterapijskih metoda, direktivan utoliko sto se psihoterapijski prozes fokusira na ciljeve i potrebe klienta.

 

KBT se zasniva na edukativnom modelu. Polazi od naucne pretpostavke da je vecina emocionalnih i ponasajnih reakcija naucena. Zbog tog je cilj psihoterapije pomoci klijentu da se pomocu raznih psihoterapijskih metoda oduci nezeljenih emocija i ponasanja te ih zamijeni novim, za sebe povoljnim. Tako edukativni nacin KBT vodi dugorocnim rezultatima.

 

KBT se oslanja na induktivni model. Glavni aspekt racionalnog razmisljanja je da je on zasnovan na cinjenicama a ne na pretpostavkama.  Induktivni model ohrabruje da  vlastite misli promatramo ne kao cinjenice nego kao pretpostavke koje se mogu dovesti u pitanje i testirati. (Drugi me cijene samo dok dajem 150% od sebe. Slijedece nedjelje cu davati od sebe „samo“ 100% da vidim hoce li se drugacije prema meni odnositi)

 

KBT podrazumjeva zajednicki rad psihoterapeuta i klijenta. Psihoterapeutu je vazno znati sto su klijentovi ciljevi da bi mu ih pomogao ostvariti. Uloga psihoterapeuta je da slusa, pita, poducava i ohrabruje. Klijentova uloga je da govori, uci i koristi ono sto je naucio.

 

Trajanje terapije

KBT se ubraja u krace terapije te je vremenski ogranicena. Terapija se zavrsava kad klient postigne svoj cilj. Prosjecan broj terapija je, ovisno o problemu 10-20 razgovora. Neki problemi se moogu rijesiti u 5-6 razgovora, a za neke je potrebno puno duze vrijeme.

 

Frekvencija razgovora

Na pocetku psihoterapijskog procesa je razgovor jednom nedjeljno. Poslije, sukladno napredovanju, svake 2 ili 3 nedjelje ili jednom mjesecno. Cilj je naravno da se klient rijesi psihickih tegoba i da se psihoterapija moze privesti kraju.

 

Domaci zadaci su sastavni dio psihoterapije.

Sto vise vjezbate i primjenjujete ono ste naucili i otkrili o sebi na satu psihoterapije utoliko se brze oslobadjate psihickih tegoba i brze stizete do zeljenog cilja.